Kulturno umjetničko društvo “Sveti Križ Začretje”

Kulturno-umjetničko društvo ” Sveti Križ Začretje”

WWW.KUDLV.HR

Kultura jednog kraja vezana je uz nivo obrazovanja dijela pučanstva i svestrano obrazovanih i kreativnih ljudi tog područja. Na području Općine Sveti Križ Začretje već od 1838. godine djeluje pučka škola, od 1844. limena glazba, 1876. čitaonica, a od 1891. Dobrovoljno vatrogasno društvo. U 70-im godinama devetnaestog stoljeća u mjestu je sjedište podžupanije, prilično važnog dijela državnog sustava. U radu podžupanije sudjelovali su uglavnom obrazovani ljudi pa je njihova potreba za kulturom bila poticaj vrijednim suvremenicima da organiziraju aktivnosti vezane uz kulturu. U to vrijeme tiska se niz časopisa, književnih publikacija na hrvatskom jeziku s dramskim i pjesničkim sadržajima što potiče interes za nacionalnim buđenjem i osvješćivanjem pučanstva. Počinju se odvijati raznolike aktivnosti, kao dramsko stvaralaštvo, čitanje pjesama i rasprava o njima, održavanje zabava s kulturnim programom.

Uoči Drugoga svjetskog rata u našoj je okolici djelovalo 10-ak tamburaških sastava od kojih su neki (“Završki” i Mjesni orkestar ) bile na zavidnom umjetničkom nivou. Nakon rata u školi djeluje 12 učitelja s nizom kulturo-umjetničkih sekcija. Veći broj mladih mještana, koji također osjećaju potrebu za kulturnom djelatnošću, nastavlja školovanje u srednjim školama. Počinje s radom dramska sekcija, muzička sekcija i foto-sekcija koje okupljaju mlade ljude mjesta. Organiziranog kulturno-umjetničkog društva u to vrijeme nije bilo.

Tek se 1976. godine pojavljuje ozbiljnija inicijativa za osnivanje tamburaškog orkestra. Na inicijativu pojedinih mještana okupili su se, radi dogovora o osnivanju tamburaškog orkestra, svi oni koji su imali volju za sviranje i/ili imali neki žičani instrument. Sastanak je održan u novoj školi u nedjelju, 15. siječnja 1976.g., a bilo je prisutno oko dvadesetak zainteresiranih. Voditelj tamburaškog orkestra bio je Ivan Jeršek (Jero).
Instrumenti na kojima se sviralo bili su različite kvalitete te se nametnula potreba za nabavom novih instrumenata. Inicijativom Maksa Jeršeka i Stjepana Šćurica prikupljena su sredstva više sponzora te su novi instrumenti i nabavljeni.

Nimalo manji problem predstavljala je nabava nošnji. Kada smo dogovorili kakve nošnje trebamo, kakve rubače, lajbeke, kakvi moraju biti škrlaki, prišli smo nabavi domaćeg platna. Veliku pomoć pružila nam je gospođa Berta Kos koja nam je i sašila nošnje te joj i ovom prigodom izražavamo zahvalnost. Osnovan je i pjevački oktet s voditeljem Franjom Mrazom. Počeli smo i s prvim nastupima u Sv. Križu Začretju, na «Danima kajkavske riječi» u Zlataru, na smotri KUD-ova općine Zabok. Dobivši podršku počeli smo razmišljati i o folkloru. Osnovana je folklorna sekcija s voditeljem g. Đurom Šuškovićem.

Kvalitetan rad više sekcija nametnuo je potrebu da se osnuje kulturno-umjetničko društvo. Obavljene su sve potrebne pripreme.

Pripremljeno je Izvješće o dosadašnjem radu, Statut društva, razgovaralo se o imenu društva, dogovoren je datum osnivačke skupštine za srijedu, 15.prosinca 1976.g.

“Ovom prilikom želimo zahvaliti Udruženju glazbenika “Croatia concert” iz Zagreba, Mjesnoj zajednici Začretje, Udruženju zanatlija općine Zabok, Poljoprivrednoj zadruzi Začretje, Krapinskoj tekstilnoj industriji i SIZ-u za kulturu općine Zabok koji su nam omogućili nabavu novih instrumenata i pomogli naš rad”.

( Citat iz izvještaje o radu KUD-a na osnivačkoj skupštini održanoj 15.12.1976.)

Osnivači KUD-a bili su :

Dragica Crnogaj, Ivan i Maks Jeršek, Jelena Kos, Ivan Krepelnik, Antun Kučko, Stjepan Likar, Mirko Lovrenčić (građ. obrtnik), Dragutin Mišak, Dragutin Profeta, Mladen Rajačić, Slavko Sinković, Miro i Stjepan Šćuric. Osnivačku skupštinu vodi Dragutin Profeta (predsjednik), Maks Jeršek i Maja Fot (članovi).

Društvo je dobilo ime po hrvatskom pjesniku Lavoslavu Vukeliću (20.03.1840.-26.03.1879.) . Društvo Hrvatskog zmaja postavlja 1929.g. na zgradi Trgu hrvatske kraljice Jelene spomen ploču s tekstom: «Ovdje je umro 26.III. 1875. Lavoslav Vukelić, hrvatski pjesnik (*20.III. 1840.). Postaviše Braća hrvatskog zmaja 1928.» Ploča je obnovljena od strane KUD-a 1977.g.
Lavoslav Vukelić

Na osnivačkoj skupštini za predsjednika je izabran g. Stjepan Šćuric. U prvi Izvršni odbor KUD-a «Lavoslav Vukelić» izabrani su: Dragica Crnogaj, Ivan Jeršek, Jelena Kos ud. Mladić, Antun Kučko, Maja Fot, Mladen Rajačić, Miro i Stjepan Šćuric. Za tajnika je izabran Mladen Rajačić, a za blagajnika Miro Šćuric.

Umjetnički voditelj KUD-a je g. Ivan Jeršek, koji vodi i tamburaški orkestar, a voditelj folklorne sekcije je g. Đuro Šušković. KUD je registriran, otvoren je žiro račun, izrađeni su pečat i amblem KUD-a, tiskane članske iskaznice i popisan cjelokupni inventar KUD-a.

Slijedili su mnogobrojni nastupi KUD-a u raznim prigodama: na smotrama, obilježavanju blagdana, obljetnicama, konceratima. Od 1977. do 1979. god. tamburaški orkestar na festivalu «Prvi glas hrvatskog zagorja» vrlo uspješno prati pjevače kajkavskih popevki. 1979. obilježena je 100-ta obljetnica smrti pjesnika Lavoslava Vukelića. Organizirana je književna večer na kojoj nas je s važnošću djela i životnim putom Lavoslava Vukelića upoznao dr. Nedjeljko Mihanović, viši znanstveni suradnik JAZU. Stihove pjesnika Lavoslava Vukelića recitirao je Ratko Čurda, glumac HNK iz Zagreba. Voditelj književne večeri bio je prof. Nikola Klarić, pedagog u školi. U to je vrijeme u sklopu KUD-a kratko vrijeme djelovala sekcija modernog plesa, no prestao je s radom djelovati pjevački oktet. Društvo gostuje u Frankfurtu, kod gradišćanskih Hrvata i u Italiji. Vrlo uspješna gostovanja bila su u Crikvenici i u Primoštenu. Sva ta gostovanja bila su vrlo uspješna. 1985. godine osniva se mješoviti pjevački zbor pod vodstvom gospođe Cecilije Japec. Nakon kraćeg vremena zbor se integrira u KUD pa društvo postaje bogatije za još jednu sekciju.

Naročito su zapaženi nastupi mješovitog pjevačkog zbora u koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski” u Zagrebu.
Poslije gđe Cecilije Japec zborom su ravnali : Milutin Tatović, Ljudevit Geček, Marijan Kopjar, Aleksandar Šandor Pavišić i Oliver Belošević. Društvo-udruga ima svoj Izvršni odbor, na čijem je čelu g. Stjepan Grozaj, a tajnica gospođa Ana Kos. Dirigent pjevačkog zbora je g. Ljudevit Geček, koreograf folklorne sekcije je gđa Anica Kopijar, a dramske sekcije gđa Štefica Kos, učiteljica razredne nastave Osnovnoj školi Sveti Križ Začretje .

U amaterskom radu vodi nas stara izreka “Vrijediš koliko znaš”. Tijekom travnja 2003.g. dolazi do izdvajanja zbora i dramske sekcije iz KUD-a «Lavoslav Vukelić» koje osnivaju samostalnu Udrugu za kulturni amaterizam. U KUD-u djeluju folklora i tamburaška sekcija. Najdulje vremensko razdoblje KUD je vodio g. Stjepan Šćuric, a dužnost predsjednika obavljali su: Ivan Benkotić, Stjepan Grozaj, Sebastijan Dragčević i Željko Vorih . Trenutno predsjednik KUD-a je gospođa Andrea Mihovilić, a poslove tajnika obavlja  gđica Valentina Horvat. Voditelj tamburaške sekcije je gospodin Danijel Rožanković dok folklornu sekciju kroz dulje razdoblje uspješno vodi g. Almir Bilalić, a vođenje dječjeg folklornog ansambla obavlja gospođa Martina Kvež. Najnovija sekcija KUD-a su Rukotvorine koju vodi gospođa Ana Kos.

Stjepan Šćuric